Pogledajte kako će izgledati novo lice Kaštela (Fotogalerija)

Prema procjenama projekt uređenja ovog dijela obale bit će težak oko 30 milijuna kuna, a pomoć Gradu u financiranju projekta za sada su obećale Županija te Ministarstvo mora.

U tijeku je izrada projektne dokumentacije za uređenje obale od kule Cega u Kaštel Starom do kule Ćipiko u Kaštel Novom za što je izdvojeno pola milijuna kuna, a početak radova na ovom projektu planira se na proljeće iduće godine, informacija je koja je podijeljena na svečanoj sjednici Gradskog vijeća Kaštela, čime je potvrđeno da je projekt uređenja rive u dijelu Kaštel Starog i Kaštel Novog iz ideje prešao u realizaciju te da će projekt uređenja luke i rive u Kaštel Starom, započeti prije mjesec dana, imati svoj nastavak, piše Portal grada Kaštela.

O ovom projektu šuška se već duži niz godina, naglašavaju se potrebe njegove realizacije, a ova gradska vlast odlučila je da projekt napokon i započne.

- Nova obala umanjit će utjecaj valova na kopneni dio obalnog pojasa zimi, a ljeti osigurati dodatne sadržaje i privezišta za brodove. Obala će se dijelom nasipavati, bit će proširena oko 20 metara u more čime će se stvoriti nekoliko tisuća metara kvadratnih nove površine za šetnicu, prometnicu, drvored i prostor za ugostiteljske sadržaje – nastavak je informacije o tome što će se na navedenom području urediti.

No, za više informacija o tome u kakvim će sadržajima Kaštelani za nekoliko godina moći uživati, novinari portala zavirili su u idejni projekt nazvan "Šetnica Kaštel Stari i Kaštel Novi", koji je izradio kaštelanski arhitekt Filip Tadin i njegovo obrazloženje.

- Dominantnu odrednicu obalnog pojasa područja Kaštela čine tri osnovna elementa: more, povijesna naselja i zelenilo. Hortikultura, kaštelanski parkovi i perivoji, nekada su činili bitan element, ali su trenutno u procesu nestajanja – stoji u uvodu obrazloženja, a što je bilo polazišna točka za idejno rješenje.

- Riva je funkcionalno podijeljena u principijelno četiri osnovna poteza – šetnica uz more, prometnica, park i šetnica uz kuće.

Rivu, kao i kuće uz nju, je potrebno zaštititi od razornog djelovanja valova, posebno za vrijeme puhanja juga i plime koja iznosi oko 1,10 metara, rub šetnice je bilo potrebno podići na tu visinu. Također j potrebno osigurati primjerenu širinu tog poteza koji nije nikada uži od 6 metara. Nakon toga se podiže za još 50 cm kako bi se dublji dijelovi obale zaštitili od valova. Povremeno se u tom obalnom dijelu uvuku rampe i stepenice kako bi se omogućio neposredni kontakt s morem, odnosno tribine za gledanje u pučinu, prostor za igru i slično. Zbog potrebe za zaštitom od razornog djelovanja valova, dio zahvata u kojem su smješteni parkovi, trgovi i prometnica izdignut je za 40 do 50 cm u odnosu na šetnicu uz more - podaci su iz idejnog rješenja.

Kako se navodi, prometno rješenje tog područja bit će prvenstveno posvećeno pješacima, tu će se nalaziti dvosmjerna biciklistička staza te koridor za jednosmjerni promet koji u budućnosti može postati samo servisna prometnica za stanare i opskrbu. Ta prometnica bi u većem dijelu bila upuštena za pola metra u odnosu na okolni prostor tako da vozila budu manje prisutna u prostoru te kako bi se omogućio pogled preko njihovih krovova. Jedine parkirne površine predviđene su za bicikle i mopede te bi bile smještene uz glavnu prometnicu i uz dio šetnice uz kuće.

Kroz taj pojas, u idejnom rješenju, smješten je glavni potez visokih stabala, a unutar zelenih pojasa koji slijede s kopnene strane prometnice smješteni su prostori za dječju igru, druženje, kartanje, meditiranje i drugo. Štekati bi bili smješteni uz prostore koji su u prizemlju otvoreni, a dijelovi koji su izoliraniji su intenzivno zazelenjeni. Unutar zelenog pojasa nalaze se dodatni štekati i sadržaji za djecu poput dječjih igrališta.

Uz stare kuće smještena je druga šetnica koja omogućava nesmetan kontakt s kućama, a taj prostor je u hladu i potpuno zaštićen. Visinska kota se tu ponovno spušta na metar nadmorske visine na zapadu do plus 1,40 metara na istoku, prateći sadašnje visine budući da u ovom pojasu nije moguće mijenjati visinu jer su prizemlja unutar objekata često već niža, a pragovi su na visinama koja su pratila povijesna nasipanja ovog područja.

Treba naglasiti da idejni projekt donosi i obvezu da se na ovom području, u skladu s tradicijom i praktičnom primjenom sade stabla i raslinje poput koštela i neplodnih murvi, pinija, ružmarina, pitospore, brnistre, lavande, agave i slično, a svoje mjesto našli bi i postojeći tamarini za koje autor idejnog projekta kaže da već imaju skulpturalna obilježja.

- Osnovni princip odabira svih materijala i biljaka je da budu autohtoni, otporni i nenametljivi – kaže Filip Tadin te kao materijale predlaže kamen, kamenu sličan umjetni materijal i slično, dok za urbanu opremu koja bi svoje mjestu tu trebala naći, navodi kamen, bijelo drvo i bijeli metal uz napomenu da se ne smije dogoditi totalni dizajn koji će zbog uklopljenosti žrtvovati praktičnost.

Na cijelom području bit će postavljena i rasvjeta, a savjet arhitekta je da ju treba riješiti decentno te gdje god je to moguće, usmjeriti je od kopna prema moru kako ne bi zasljepljivala promatrača dok pogled usmjerava prema morskoj pučini. Kako je nedavno kazao gradonačelnik Denis Ivanović, prema procjenama projekt uređenja ovog dijela obale bit će težak oko 30 milijuna kuna, a pomoć Gradu u financiranju projekta za sada su, prema izjavama za vrijeme nedavnog posjeta ministra Olega Butkovića Kaštelima, obećale Županija te Ministarstvo mora.

- Cijeli potez je prekinut akcentima u prostoru - trgovima koji mijenjaju dinamiku prostora, stvaraju snažne prostorne repere, ali i usporavaju prostornu dinamiku, stvaraju mjesto zadržavanja. Tu se prostor čisti i otvara te se stvara kontinuirana veza od naselja prema moru. Dinamika se mijenja i u centralnom prostoru na razmeđi dvaju naselja i tu se stvara park. U budućnosti će ovdje biti smješteno i parkiralište čije bi južno pročelje bilo idealno uvući u odnosu na susjedne građevine i oblikovati kao tribine – dio je iz idejnog projekta.

Treba naglasiti da idejni projekt donosi i obvezu da se na ovom području, u skladu s tradicijom i praktičnom primjenom sade stabla i raslinje poput koštela i neplodnih murvi, pinija, ružmarina, pitospore, brnistre, lavande, agave i slično, a svoje mjesto našli bi i postojeći tamarini za koje autor idejnog projekta kaže da već imaju skulpturalna obilježja.

- Osnovni princip odabira svih materijala i biljaka je da budu autohtoni, otporni i nenametljivi – kaže Filip Tadin te kao materijale predlaže kamen, kamenu sličan umjetni materijal i slično, dok za urbanu opremu koja bi svoje mjestu tu trebala naći, navodi kamen, bijelo drvo i bijeli metal uz napomenu da se ne smije dogoditi totalni dizajn koji će zbog uklopljenosti žrtvovati praktičnost.

Na cijelom području bit će postavljena i rasvjeta, a savjet arhitekte je da ju treba riješiti decentno te gdje god je to moguće, usmjeriti je od kopna prema moru kako ne bi zasljepljivala promatrača dok pogled usmjerava prema morskoj pučini.

Kako je nedavno kazao gradonačelnik Denis Ivanović, prema procjenama projekt uređenja ovog dijela obale bit će težak oko 30 milijuna kuna, a pomoć Gradu u financiranju projekta za sada su, prema izjavama za vrijeme nedavnog posjeta ministra Olega Butkovića Kaštelima, obećale Županija te Ministarstvo mora.